OGRANAK MATICE HRVATSKE

U SVETOJ NEDELJI

Najave događanja

30.6.
nedjelja

Festival ljubavne poezije, glazbe, meda i vina.  Opširnije

Izdanja Ogranka MH SVN

Tamna strana cokolade naslovnica 

fundamentum silobod

deveti avion

skrapec putujem1a

 

 
 
 
ARHIVA 2013. - 2017.
 

Predavanje Branimira Brglesa

SELJAČKA BUNA U FOKUSU POVIJESNE ZNANOSTI

Ogranak Matice hrvatske u Svetoj Nedelji organizirao je u srijedu, 4. ožujka predavanje “Seljačka buna u fokusu povijesne znanosti”.

Nakon pozdravnog govora Ervina Škacana, predsjednika Ogranka Matice u Svetoj Nedelji i službenog otvorenja novih “matičnih prostorija” u Stilinovićevoj ulici 17, stihove Krležinih Balada Petrice Kerempuha kazivali su Mladi matičari, Lucija i Lovro Bošnjak, učenici viših razreda Osnovne škole Sveta Nedelja.

Predavača, profesora Branimira Brglesa, okupljenim Svetonedeljčanima, predstavila je članica Ogranka Matice hrvatske Zrinka Pešorda Vardić, viša znanstvena suradnica Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Istaknula je da je profesor Brgles diplomirao kao jedan od 10 najboljih studenata na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od ožujka 2009. godine Branimir Brgles zaposlen je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje na projektu Onomastička i etimološka istraživanja hrvatskog jezika, a prije nekoliko dana obranio je doktorsku disertaciju na temu Stanovništvo i topografija susedgradsko-stubičkog vlastelinstva od 1450. do 1700. godine.


U uvodnom dijelu predavanja Branimir Brgles je razjasnio značenje pojma “srednjovjekovni svijet”. Detaljno je objasnio kategorije i pojmove društvenoga života tog doba na području Susedgradsko-stubičkog vlastelinstva kojem su pripadala neka od današnjih naselja s područja Grada Svete Nedelje: Bestovje, Novaki, Orešje, Rakitje i Strmec.


Uz multimedijalnu prezentaciju predstavio je povijesna vrela na kojima se temelji njegovo istraživanje susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Dotaknuo se najnovijih trendova u historiografskim istraživanjima tog vremena koja osporavaju predodžbe o surovosti vlastelina Franje Tahyja prema kmetovima kao glavnog krivca za Seljačku bunu, već iznose stvarne povijesne podatke o velikoj ekonomskoj krizi kao odlučujućem faktoru seljačke pobune.


Profesor Brgles istaknuo je kako je Seljačka buna bila stvaralačka motivacija mnogim hrvatskim umjetnicima. Usporedio je i umjetnička djela: Šenoin roman Seljačka buna, prvu hrvatsku rock operu Gubecbeg i igrani film Vatroslava Mimice sa stvarnim činjenicama o seljačkoj pobuni i vođama bune pronađenim u povijesnim vrelima.


Zahvalivši na odličnom predavanju, okupljeni Svetonedeljčani pozvali su profesora Brglesa da se u svom daljnjem znanstvenom radu pozabavi dosad nedovoljno istraženim Okićkim vlastelinstvom kojemu je pripadala većina naselja današnjih područja Grada Svete Nedelje.


Petrunjela Krajačić