OGRANAK MATICE HRVATSKE

U SVETOJ NEDELJI

 

kistLikovni odjel Ogranka Matice hrvatske u Svetoj Nedelji

 

Likovni odjel Ogranka Matice hrvatske u Svetoj Nedelji započeo je s radom u prosincu 2012. godine. Prva voditeljica Likovnog odjela u Ogranku Matice hrvatske u Svetoj Nedelji bila je svetonedeljska umjetnica Zdenka Resar, koja je uspješno vodila Likovni odjel do kraja 2015. godine.

Opširnije...

 

 

 

 

POVODOM IZLOŽBE – HOMMAGE ĐURO KENFELJA-HARI

 

IMG 20210223 143253U spomen na svog dugogodišnjeg člana, samoukog svetonedeljskog slikara, uz virtualnu izložbu Hommage Đuro Kenfelja – Hari (1938. - 2018.), Likovni odjel Ogranka Matice hrvatske u Svetoj Nedelji, u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Svete Nedelje, priredio je izložbu njegovih slika u prostorijama Turističke zajednice, kako bi posjetitelji mogli i uživo razgledati neka od njegovih vrijednih likovnih djela.

Izložba se u razdoblju od 23. veljače do 25. ožujka 2021. god., uz poštivanje epidemioloških mjera, može pogledati u prostorijama Turističke zajednice Grada Svete Nedelje u Svetoj Nedelji, Ulica Marijana Stilinovića 1.

Kritički osvrt, odnosno likovnu kritiku na njegov bogati slikarski opus, dala je i prof. Nevenka Miklenić:

„PROLAZI SVE, SVE OSIM SJEĆANJA...“

Koja su naša sjećanja na Đuru? Tko god se našao u njegovom društvu može ga opisati kao dragog, vedrog, druželjubivog, suradljivog, uvijek dobre volje (i kad ne očekuješ), spremnog na razgovor i interes koji je pokazivao sugovornicima. Znao je dobro pjevati i često je pjevušio poznate pjesme hrvatskih interpreta zabavnih nota. Priča se, znao je dobro i plesati.

Sudjelovala sam uz Đuru na žumberačkim kolonijama i bila, uz druge članove, u njegovoj automobilskoj ekipi. Lutanja po žumberačkim padinama i puteljcima te zakuhavanje motora popratio je samo fućkanjem. Njegova staklarska radionica često je bila mjesto druženja. Za potrebe djece, polaznika likovnih radionica, opremio je radove za izlaganje koji su i danas izloženi u društvenim prostorima u Bestovju. Uz radionicu se nalazio i njegov mali atelje u kojem je živio svoje stvaralaštvo i opuštao se iza radnog vremena. Uvijek je pjevušio i fićukao dok je slikao.

Ta raspjevanost prisutna je i u njegovom likovnom stvaralaštvu, a nama je ostavio u nasljeđe slike koje odišu optimizmom, vedrinom ili unutarnjim komentarom. Đuro je, čini se, znao što želi raditi i koji ga motiv inspirira. Ponekad je slikao na poljskom puteljku opčinjen prirodom što je temeljni osjećaj koji se nazire u svim njegovim slikama. Neke je motive naslikao u više sličnih verzija te otuda različitost u autentičnosti. Uz neposredno promatranje motiva, Kenfelja je slikao i po sjećanju, a u radu je koristio razglednice i fotografije te zato neki motivi djeluju „već viđeni“.

On je u rukama posjedovao intuitivnu sposobnost predočavanja i likovne interpretacije viđenog. Pred nama su slike: ulja na platnu, akrili i akvareli manjih formata koji nas pozivaju da im priđemo bliže kako bi opazili dinamične poteze kista te bogatstvo tonova i nijansi. Njihovo treperenje kao i gusti namazi boje razlažu motive u slikarsku fakturu. Njegovim opusom dominiraju motivi pejzaža te flore i faune, donoseći svojevrsnu nostalgiju nad izgubljenim „praiskonskim okvirom nevina svijeta“. Đuro nije mogao ni zamisliti da će taj svijet nestajati pred našim očima u mreži digitalne tehnologije te ograničenosti kretanja i druženja ubrzo nakon njegovog odlaska.

Kenfelja se dotaknuo i animalizma u motivima divljih životinja (konji u trku, medvjed, ptice, antilopa, lavovi...) te mrtve prirode: vaze sa cvijećem. U vedutama gradova prikazao je samoborske ulice i mostove, zagrebačka Kamenita vrata, magličastu Svetu Nedelju te luku u Hamburgu rastapajući poznate obrise građevina u tonove ili kontraste.

Ljudsku figuru nalazimo u komplementarnim motivima toreadora u trenutku kada ga mimoilazi razjareni bik i djevojčice koja jede grožđe u kojima kao da muška i ženska strana govore o temeljnoj strasti za životom.

U vještini slikanja posebno se ističu akvareli, donoseći prikaz biljaka i životinja izvan svog okruženja izdvojenog na bijeloj podlozi i tako predstavljenog kao uzorak nekog secesijskog ukrasa. Doživljajima oko tih malih likovnih bisera pogoduje vještina, svježina i lakoća koja pokazuje autora u slikanju akvarelom.

U motivima krajolika autor svoje doživljaje veže uz more i jezera, uz planine i šume s ponekom kolibom ili kućom, evocirajući mjesto doma. No, ugođaj je taj koji od oblačnog ili olujnog neba do maglovitog jutra ili sunčanog dana, donosi značenje i osjećaj nadovezujući se spontano na simbolističko slikarstvo. Zato nas ti prizori dodatno pozivaju na propitivanje i traženje izgubljenog sklada unutarnjeg i vanjskog, duha i materije, prirode i civilizacije u vremenu koje kao iz futurističkog SF scenarija na to može gledati samo kao na sjećanje.

Njegov rad ovom je izložbom otrgnut zaboravu i donosi ljepotu viđenu okom autora. Kenfeljino stvaralaštvo poziva nas na pogled u arhetipski svijet našeg ljudskog (o)sjećanja.

                                                                                                      Nevenka Miklenić, prof.

„Prolazi sve“ pjeva Jimmy Stanić

(*) Igor Zidić „Tkalac na propuhu“ (Likovne kritike)

IMG 20210223 143304 IMG 20210223 143319 IMG 20210223 143337 IMG 20210223 143410 IMG 20210223 143433 IMG 20210223 143441 IMG 20210223 143456 IMG 20210223 143537 IMG 20210223 143555 IMG 20210223 143621 IMG 20210223 143642 IMG 20210223 143721

 

Izdanja Ogranka MH SVN

Protuslovlja naslovnica

Tamna strana cokolade naslovnica 

fundamentum silobod

deveti avion

skrapec putujem1a

 

 
 
 
ARHIVA 2013. - 2017.